Danas je 34. godišnjica Bitke na Brčanskoj Malti. Toga dana su se pripadnici tadašnje JNA, vojnici i rezervisti koji su u vojnom konvoju napuštali Tuzlu, sukobili sa policajcima čiji je zadatak bio da isprate izlazak kolone iz grada.
Kako je kasnije svjedočio Ilija Jurišić, pred beogradskim sudom prvostepeno osuđen na 12 godina zatvora, a potom osobođen optužbe za ratni zločin, toga dana primio je obavijest sa terena da je iz kolone otvorena vatra na policijske patrole i okolne zgrade, nakon čega je tuzlanskim policajcima iz komande data dozvola da “na vatru odgovore vatrom˝. Tom je prilikom došlo do zapaljenja kamiona, u kojima su stradali vojnici, kojima je komandovao Mile Dubajić.
Ovaj datum obilježava se kao početak odbrane Grada Tuzle i tog dijela Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Fondacije Istina, pravda, pomirenje u sukobu na Brčanskoj Malti poginula su tri pripadnika Stanice javne bezbjednosti Tuzla i 33 vojnika JNA iz kolone.
Centar za istraživanje ratnih zločina RS navodi da su tom prilikom stradala 54 vojnika, dok su 44 ranjena.
Slučaj, poznat kao “Tuzlanska kolona”, bio je predmet nekoliko sudskih procesa
Prvi predmet su pokrenuli preživjeli učesnici kolone, koji su 1999. godine preko Saveza logoraša RS predali dokumentaciju Haškom tribunalu. Haški tribunal je predmet vratio u nadležnost pravosuđa BiH, nakon čega je Okružno tužilaštvo u Bijeljini pokrenulo postupak. Predmet je potom prebačen u nadležnost Tužilaštva BiH, da bi ono 2009. godine obustavilo istragu protiv ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih.
Ipak, najpoznatiji proces u ovom slučaju bio je onaj koji je vođen pred pravosuđem Republike Srbije. Apelacioni sud u Beogradu 2016. pravosnažno je oslobodio ratnog savjetnika načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Tuzla Iliju Jurišića optužbe da je naredio napad na vojnike JNA.
Jurišić je prethodno prvostepenom presudom Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu 2013. godine osuđen na 12 godina zatvora.
U obrazloženju odluke Apelacioni sud napominje da je “dokazanost navoda iz optužnice Tužilaštva za ratne zločine ostala na razini sumnje”, te da je prvostepena presuda bila donesena na temelju pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Nakon ocjene i analize izvedenih dokaza, Sud je zaključio kako nije bilo neposrednih dokaza da je Jurišić izvršio krivično djelo za koje je optužen.
