Nakon svečanog otvaranja BIT Centra 4 u Tuzli, u Srebreniku je upriličeno otvaranje Centra za podršku poduzetništvu s inkubacionim kapacitetima (Biznis Centar Srebrenik), koji je uspostavljen u okviru projekta „Jačanje poslovnog okruženja za više malih i srednjih preduzeća u Tuzli i susjednim općinama - BESt4SMEs“.

Oba objekta obnovljena su i opremljena u toku pomenutog projekta kojeg finansira Evropska unija s ciljem podrške lokalnom ekonomskom razvoju u BiH. Ukupna vrijednost projekta je 566.778,67 € od čega Evropska unija finansira  481.761,00 €. Projekat BESt4SMEs implementira Udruženje za razvoj NERDA s partnerima i ima za cilj jačanje poslovnog okruženja putem poboljšanja poslovne infrastrukture i razvijanja usluga podrške za poduzetnike te unapređenja saradnje među općinama koje učestvuju u projektu – Tuzla, Srebrenik i Kalesija. BIT Centar 4 sa ca. 490 m2 obnovljenog i opremljenog prostora, dio je infrastrukture namijenjene poslovnom inkubiranju postojećih i novoosnovanih preduzeća koja djeluju u oblasti informaciono-komunikacijskih tehnologija u okviru BIT Centra u Tuzli. Važno je istaći i finansijsku podršku Grada Tuzla, koji je za radove rekonstrukcije i adaptacije BIT Centra 4 izdvojio dodatnih 142.000 KM. Biznis Centar Srebrenik raspolaže sa ca. 190 m2 obnovljenog i opremljenog prostora unutar kojeg će pružati usluge kvalitetnog, savremeno opremljenog kancelarijskog prostora te usluge poslovne podrške sa naglaskom na razvoj preduzeća i pojedinaca koji imaju poslovnu ideju kroz edukacije i umrežavanje, a sve u cilju razvoja i promovisanja poduzetništva na području općine Srebrenik i šire.  Bitno je naglasiti da je ostvarena saradnja Općine Srebrenik i BIT Centra Tuzla uz podršku drugih partnera u projektu u svrhu prenosa iskustava BIT Centra kao jednog od dobrih primjera uspostavljanja i uspješnog  upravljanja poslovnim inkubatorima kao instrumentima podrške. BIT Centar 4 u Tuzli zajedno su otvorili i prisutnima se obratili Martin Schieder, predstavnik Delegacije EU u BiH i gradonačenik Tuzle, Jasmin Imamović, uz obraćanja direktora BIT Centra, Roberta Martića i direktora NERDA-e, Enesa Drljevića. Centar u Srebreniku otvorili su Nihad Omerović, načelnik Općine Srebrenik i  Enes Drljević, u prisustvu predstavnika partnerskih općina, predstavnika nadležnih općinskih organa, kantonalnih ministarstava, akademske zajednice, domaćih preduzeća i međunarodnih projekata.

23.6.2016. godine

Cijena sirove nafte veoma je promenljiva i od početka godine do sada znatno je skuplja.

Naime, početkom godine cijena sirove nafte tipa “brent” bila je oko 37 dolara, krajem januara koštala je ispod 30 dolara, a ovih dana se barel “brenta” prodaje za više od 50 dolara. U skladu sa cijenama sirove nafte, na svim lokalnim tržištima, pa i u Srbiji, mjenjale su se i cijene goriva, a na domaćem naftnom tržištu je, u odnosu na prošlu nedjelju, litar skuplji za oko dinar, pa litar benzina košta oko 133 dinara, dok je litar dizel goriva oko 137 dinara. Iz Udruženja naftnih kompanija Srbije ukazuju da je odnosu na kraj januara, kada je cijena nafte bila na višegodišnjem minimumu i barel “brenta” koštao ispod 28 dolara, sada barel skuplji za oko 85 odsto. Poslije dužeg vremena cijena barela otišla je iznad 50 dolara, jer je u ponedjeljak sirova nafta tipa “brent” prešla tu psihološku granicu, a u srijedu  je za istu količinu trebalo više od 52,24  dolara. U utorak je barel “brenta” koštao 52,73 dolara, a ta cijena je posljednji put zabilježena u oktobru prošle godine. U skladu s cijenama nafte i cijene goriva su se mjenjale, pa je od kraja januara  do sada na tržištu Srbije cijena benzina viša je za oko osam  procenata, a dizela za oko devet. Slične promjene cijene goriva desile su se i u zemljama u okruženju, a kada se uporede cene litre goriva u evrima, litar benzina u Srbiji jeftiniji od regionalnog prosjeka, dok je prosječna cijena dizela i dalje među najvišima. Tako je benzin najpovoljnije kupiti u Bosni i Hercegovini jer je litar 0,89 evra, a najskuplje u Grčkoj gdje košta 1,38 evra. U  Bugarskoj  je litar benzina 0,98 evra, Makedoniji 1,03 evra, a nakon toga sljedi Srbija, gdje za litar benzina treba 1,07 evra. Skuplje nego u Srbiji ovo gorivo košta u  Mađarskoj, gdje litar benzina košta 1,09 evra, Rumuniji 1,10, Crnoj Gori 1,12 evra i Albaniji 1, 16 evra. U Hrvatskoj i Sloveniji ovo gorivo košta gotovo identično, a litar je nešto malo skuplji od 1,20 evra. Kad je u pitanju cijena dizela Srbija je veoma visoko plasirana  jer litar košta oko 1,11 evra, a skuplje ga je natočiti u Albaniji i Hrvatskoj gdje za litar treba 1,12 odnosno 1,16 evra. Dizel je najpovoljnije natočiti u Makedoniji, gdje litar košta 0,81 evro, a potom u BiH – 0,87 evra. U Bugarskoj dizel košta 0,96 evra, a cijena je gotovo ista i u Crnoj Gori jer litar košta 0,97 evra. Iznad jednog evra za litru dizela plaćaju vozači u Rumuniji i Mađarskoj – 1,07 evra,  u Sloveniji je dizel 1,08 evra, dok je u Grčkoj za litar dizela potrebno 1,10 evra. Iako s u cijene u nekoliko država veoma slične i ponekad se razliku za svega jedan evrocent, razlike u cijeni između pojedinih država su velike pa se u zavisnosti gdje se gorivo kupuje, može uštedeti ili potrošiti više novca.

Tako je za punjenje rezrvoara od 40 litara benzina u BiH potrebno 35,6 evra, a u Grčkoj 55,2 evra, što je značajan razlika od čak 20 evra. Za istu količinu goriva u Srbiji treba izdvojiti 42,8 evra. Slično je i pri kupovini dizel goriva jer u Makedioniji za rezervoar od 40 litara treba 32,4 evra, a u Hrvatskoj 46,6 evra. Tako će vozači koji ovu količinu goriva kupe u Makedoniji platiti za gotovo 15 evra manje nego u Hrvatskoj, odnosno oko 12 evra manje nego u Srbiji gdje je za rezervaor od 40 litara dizela potrebno oko 44,4 evra.   

Dnevnik
10.6.2016. godine

Do kraja mjeseca poskupiće još četiri vrste cigareta. Iako je u pitanju poskupljenje od naizgled mizernih 20 feninga, pušači se žale, kako im sve više novca bukvalno završava u dimu. Još se nisu oporavili od najnovijeg poskupljenja, s početka juna. Najbolje bi bilo prestati, ali to je jako teško kad pušite decenijama, pričaju pušači – navika je druga priroda.

Zbog skupoće mnogi su odavno prešli na motanje duhana. Duhanske kompanije imaju pravo da mijenjaju cijene cigareta, kažu u Upravi za indirektno oporezivanje. Kako nikome nije u cilju da izgubi vjernu mušteriju, uglavnom se zaobilazi naglo i drastično poskupljenje, već će većina odlučuje na postepeno i sigurno. Ono što su u obavezi je da Upravi na vrijeme, mjesec dana ranije, dostave obavještenje o eventualnim poskupljenjima. Kada stupi na snagu nova cijena, ona postaje važeća, bez obzira šta piše na kutiji. "Iz razloga što svi oni koji prometuju cigarete imaju obavezu da na dan početka primjene nove cijene izvrše popis zaliha, obračunaju razliku akciza uplate na jedinstven račun, a tako popisane zalihe po novoj cijeni moraju da budu na vidnom mjestu svakog maloprodajnog objekta, odnosno dok se na tržištu ne pojave cigarete sa novim markicama koje će imati novu maloprodajnu cijenu", izjavio je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO BiH. Sezona poskupljenja cigareta počela je u aprilu, do kraja juna najavljena su i nova, a hoće li se taj trend nastaviti zavisiće isključivo od duvanskih kompanija.

Alternativna televizija
13.6.2016. godine

- Strani izlagači zadovoljni kontaktima sa domaćim firmama -

Dodjelom priznanja izlagačima jučer je svečano zatvoren 6. Međunarodni sajam energetike „Energa 2016“ koji je tokom svog trodnevnog održavanja u Tuzli okupio više od stotinu izlagača iz zemlje i inozemstva u oblasti energetike, industrije i rudarstva. Zlatko Alidžanović, predsjednik Uprave Tuzlanskog sajma, istakao je da su kao organizatori sajma prema prvim informacijama, jako zadovoljni rezultatima koje su učesnici ostvarili kroz „B2B“ susrete. - Energa nije sajam masovnog okupljanja, nego tipični poslovni sajam, koji iz godine u godinu ostvaruje očekivane rezulte. Posebno bih istakao vrlo pozitivan odnos prema ovogodišnjem nastupu zemlje partnera Republike Češke koja se predstavila sa blizu 20 kompanija. Očekujem da će rezultati ovog sajma, kroz period koji dolazi, ovjeriti ideju organiziranja ovakvog privrednog skupa, po svemu jedinstvenog u regionu, istakao je Zlatko Alidžanović, predsjednik Uprave Tuzlanskog sajma. Učešće brojnih stranih kompanija na ovakvom skupu dokaz je da te firme u svojim strategijama bh. tržištu pridaju veliki značaj, te su zainteresovane za uspostavljanje poslovnih odnosa sa partnerima u ovom dijelu Evrope. -Ovaj sajam je iz ugla čeških firmi veoma uspješan. Imali smo dosta sastanaka sa bosanskim firmama. Mislim da su ispunjena očekivanja i da su predstavnici različitih firmi mogli da nađu zajednički interes da budu partneri ili da sarađuju na nekim budućim projektima koji će biti u BiH, rekao je Marek Jentschke iz Czech Trade, državne agencije za promociju izvoza. U stručnom pratećem sadržaju sajma učešće je uzelo više od 50 eminentnih stručnjaka iz BiH, regiona i Evrope, koji su kroz u javnosti zapažene panele, prezentacije i konferencije predstavili svoje teme ili projekte. Ovogodišnja Energa održavala se pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, te Vlade Tuzlanskog sajma, dok su partneri bili Vanjskotrgovinska/spoljnotrgovinska komora BiH i Privredna/Gospodarska komora FBiH. Za svoj uspješan sajamski nastup priznanja su dobili: Czech Trade, Prumyslova Keramika Sro, PSP Engineering A.S., Temac A.S., Metalcom ZRT, Becker-Warkop SP Zoo, Efacec Praha, Zam-Servis, PWP Wilpo, ETD Transformatory, Ferrit, Inco Engineering S.R.O., Zvvz-Enven Engineering A.S., Ambasada Češke Republike u BiH, ZK – Termochem S.R.O., RSBP Spol S.R.O., Envirmine-Energo A.S., Geotest, Ferrit, Rudar d.o.o., JP Elektroprivreda BiH, EEP Elektro-Elektronik Pranjic Gmbh, Bluetherm, Irma Projekt Sistem d.o.o., Energoinvest dd, Banstroj doo, Luminos doo, Alem Sistemi doo, Č. J. doo, Eco Energy doo, Hifa Oil d.o.o, Elsta Mosdorfer Bosnia doo, Bh Telecom d.o.o., Tehno-Beton d.o.o., Helios d.d., RMU Banovići d.d., Bes Company d.o.o., Vaga Mont d.o.o., Centar Za ekologiju i energiju, Privredna/Gospodarska Komora FBiH, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska Komora BiH i MN Flex.

PR tim Programa  „Energa 2016“
10.6.2016. godine