Kantonalna privredna komora Tuzla u saradnji sa Thyssen Schachtbau GMBH, srdačno Vas pozivaju da prisustvujete prezentaciji THYSSEN SCHACHTBAU GMBH koja će se održati danas, u četvrtak 18. juna 2015. godine sa početkom u 13,oo sati u prostorijama Kantonalne privredne komore Tuzla. Cilj prezentacije je upoznavanje privrednika Tuzlanskog kantona sa proizvodnim programom ove firme i iznalaženje mogućnosti uzajamne saradnje. Sektor „Oknogradnja i bušenje“ firme Thyssen Schachtbau GMBH je bitan dio kompanije i pripada vodećim preduzećima iz ove oblasti sa ukupno izgrađenih 200 km okana i u Evropi je najveća firma specijalizovana za bušotine i gradnju okana. Pored gradnje okana konvencionalnom tehnikom, primjenom moderne bušeće opreme i miniranja, primjenjuju i tehnike cementiranja, zamrzavanja kao i potpuno mehanizovano bušenje sa promjerom od preko 8,0 m. Pored navedenog, vrše radove u rudnicima koji se koriste za skladištenje radioaktivnog otpada, rudnicima kamenog uglja, potašte i soli. Posljednjih godina je sektor „Oknogradnja i bušenje“ znatno i dosljedno poboljšao sigurnost na radu, te je 2010. i 2011. godine završilo sa oznakom za udese na radu broj 3. Time je tendencija zadnjih godina nastavljena i postignut je visok nivo sigurnosti na radu. Sektor je certifikovan prema DIN EN ISO 9001.

Predstavnici Grupacije proizvođača piva u BiH Vanjskotrgovinske komore BiH su prezentovali aktuelnu problematiku pivarske industrije BiH. Na konferenciji za novinare zamjenik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore Zdravko Marinković kazao je da trenutno u BiH djeluje pet pivarskih kuća, te da je jedna od njih pred zatvaranje. Dodao je da ova grana privrede neposredno zapošljava preko hiljadu radnika, te da za svoju djelatnost u poslovanju veže veći broj kompanija. "Nažalost ukoliko se trendovi i ambijent u kojem posluje ova grana privrede nastave, do godine ili vrlo brzo, možemo govoriti o zatvaranju radnih mjesta u ovoj grani", rekao je Marinković. On je istakako kako trendovi kada je u pitanju ova grana privrede nisu nimalo ohrabrujući jer uvoz piva u BiH raste u zadnjih osam godina. "Od 2008. godine kada smo imali 132 miliona uvoza došli smo u 2014. godini na 145 miliona KM uvoza", saopštio je Marinković. Izvoz bh. pivarskih kuća godinama stoji u mjestu sa izuzetkom samo jedne godine kada je zabilježen porast, a "u prošloj godina svega je milion i po KM izvezeno proizvoda iz BiH". Kako je saopćeno, najveći uvoznici su Hrvatska, Srbija i Slovenija, a ove tri države u ukupnom uvozu piva u BiH učestvuju od 94 do 98 posto. "Od tih 6 ili 2 posto sve ostalo je uvoz ostalih zemalja EU, eventualno Crne Gore. Vidimo odakle nam dolazi prijetnja za našu pivarsku industriju", dodao je Marinković. Iz Grupacije su u zadnje tri ili četiri godine povećali aktivnost da putem institucija utječu na činjenično stanje bh. pivarskih kompanija. "Dobili smo zakon čiji efekti nikako nisu pomogli našim kompanijama. To se najbolje vidi u zadnje tri godina. Od kada je stupio taj zakon mi imamo dodatni pritisak uvoznih kompanija. Imamo eroziju izvoza naših kompanija u inostranstvo", kazao je Marinković. On je istakao da je situacija u ovoj grani neodrživa i da su u Grupaciji detektovali niz problema koji opterećuju njihovu proizvodnju, ali i određene mjere koji su u pismenoj formi dostavili Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Očekuje da taj državni organ djeluje prema ostalim državnim institucijama kako bi se neki od problema u pivarskoj industriji riješili. Edin Ibrahimpašić, predsjednik Grupacije istakao je da u BiH rijetko koji proizvođač zna koje proizvode konzumira zbog izostajanja ili manjka kontrole na graničnim prijelazima. "Mi upošljavamo ljude, plaćamo poreze i mi bi da to i nastavimo. Tražimo aktivnu pomoć od državnih struktura BiH u eliminisanju neregularnosti u praksi prilikom uvoza piva koja uvoznim pivima obezbjeđuje prednost. Želimo da sve zakonske norme vrijede i za domaće i uvozne proizvođače", rekao je Ibrahimpašić. Dodao je da oni traže ravnopravan i jednak tretman institucija BiH.

Privredna komora Kantona Sarajevo (PKKS) organizirat će u četvrtak 18. juna 2015. godine u 10.00 sati prezentaciju kompanije PRVNÍ BRNĚNSKÁ STROJÍRNA, a.s. BRNO (PBS) iz Češke Republike, a biće i razgovora o temi “Isporuka energetskih jedinica, rekonstrukcije i modernizacije u energetici”, navodi se u saopćenju Privredne komore KS. Češka kompanija bavi se isporukom energetskih jedinica, rekonstrukcijama i modernizacijama u energetici, proizvodnjom bojlera, kondenzacijskih aksijalnih turbina i sličnih proizvoda. PBS Brno kao član poslovne grupacije PBS GROUP je kompanija koja se bavi proizvodnjom i pružanjem usluga u oblasti energetskih jedinica kao što su: industrijski bojleri na ugalj/lignit do 100 tona pare/sat, loživo ulje, plin do 250 tona pare/sat i biomasu do 60 tona pare/sat, parne turbine od 0,5 do 30 MW, kogeneracija do 25 Mwe. U sklopu PBS GROUP desulfurizacija termoelektrana, mali avionski motori - turbo motori, točna ljevaonica i sl. Prednosti PBS odlikuju se u stvaranju preduvjeta za zadovoljstvo i povjerenje domaćih i stranih kupaca, primjeni QMS na povećanju produktivnosti i efikasnosti rada, visokom kvalitetu u proizvodnji i pružanju usluga i sl. Imajući u vidu veliku potrebu za očuvanjem okoline, kompanija PBS Brno i Privredna komora Kantona Sarajevo organiziraju prezentaciju sa gore navedenom temom kao osnovom izlaganja vrhunskih stručnjaka na ovom području.

Narodna Republika Kina uporno pokušava ekonomske odnose sa zemljama centralne i istočne Evrope (CIE) podići na viši nivo, s tim u vezi istaknut je veliki interes Kine za ulaganje u region, a neki projekti su već i realizovani ili su u toku. Proteklih dana u Kini je održan Sajam za investiranje i trgovinu Kine i 16 zemalja CIE, na kojem učestvuju dvije bh. kompanije te delegacija Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH predvođena ministrom Mirkom Šarovićem. Saradnja u obostranom interesu svakako je važna za BiH, ali i za Kinu. Sasvim je jasno da je BiH prilično malo tržište za Kinu, s tim da ipak ima interesa za investiranje. S druge strane, Kina je ogromno tržište i zasigurno može prihvatiti ogromne količine proizvoda, ali je pitanje mogu li bh. kompanije zadovoljiti potrebe tržište u smislu količine proizvoda. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, dosadašnja trgovina između BiH i Kine ne ide nam naruku. Naime, u prošloj godini u Kinu smo izvezli proizvode vrijedne 13,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza bila 664,3 miliona KM, što će reći da je uvoz iz Kine 50 puta veći od izvoza u ovu zemlju.

Trgovina i drvni sektor

Istovremeno, zvanični podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokazuju da ulaganja NR Kine u BiH iznose oko tri miliona KM, a ono u šta su do sada najviše ulagali su trgovina i drvni sektor. Kada je riječ o investicijama najavljenim za naredni period, Kinezi su zainteresovani da ulažu u infrastrukturne projekte, poput koridora 5c, dionice autoputa Glamočani - Mliništa u RS-u, energetske projekte poput izgradnje Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli, hidroelektrane na Drini, hidroelektrane Ulog na Neretvi, hidroelektrane Vranduk, termoelektrane Banovići, te za oblasti informacionih tehnologija, poljoprivrede i turizma. Ministar Šarović se tokom posjete Kini sastao sa predsjednikom Izvozno-uvozne banke Kine (Exim banke), kojem je prezentirao najznačajnije projekte u BiH, a za koje su Kinezi zainteresovani: Blok 7 TE Tuzla, TE Banovići, te autoput Banja Luka - Mliništa. Osim ovih navedenih projekata, postoji još nekoliko njih koji su također značajni i u koje su uključene kineske kompanije. Neke od njih ćemo ovdje i predstaviti.

• TE Banovići - Prošle godine je završena druga faza tenderskog procesa, a polovinom nove očekuje se konačni izbor partnera za izgradnju Bloka 1 snage 300 MW. Na listi kvalifikovanih ponuđača je 11 kompanija, osam kineskih, po jedna kompanija iz Španije i Rusije te poljsko-kineski konzorcij. Od izabranog partnera se očekuje da osigura finansiranje i izgradnju objekta termoelektrane Banovići koja će biti 100 posto u vlasništvu RMU Banovići, a rudnik će vraćati kredit pod uslovima koji će biti određeni ugovorom.
• Termoelektrana i toplana KTG Zenica - Trebale su već biti izgrađene, s obzirom na to da je potpisan ugovor polovinom 2013. godine, ali gradnja još nije ni počela. Posljednja aktivnost u ovom poslu je bilo potpisivanje ugovora za snabdijevanje gasom. Nosioci projekta su švicarska kompanija KTG AG Lugano i Općina Zenica. Kineska državna kompanija SEPCOIII je izvođač radova, koja je preuzela obavezu da 85 posto projekta finansira Kina. Suvlasništva u kompaniji KTG Zenica: KTG AG Lugano ima udio 65 posto, Općina Zenica 25 posto, a HTG (HK) ENERGY INVESTMENT LIMITED, Hong Kong, Kina, preostalih 10 posto. Međutim, najavljeno je da će i kompanija SEPCO ući u vlasništvo zeničkog KTG-a. Projekt je vrijedan 250 miliona eura, gdje bi se proizvodilo 390 MW električne energije i do 170 MW toplinske energije za potrebe grijanja grada Zenice.
• Autocesta Banja Luka - Mliništa - Split - Vlada Republike Srpske, odnosno preduzeće Autoceste RS-a potpisalo je memorandum kojim se izražava namjera kineske kompanije Sinohydro da gradi ovu dionicu autoceste do granice sa Hrvatskom. Gradnja bi bila finansirana kineskim kreditom za infrastrukturne projekte u JIE. Međutim, sve je ostalo u domenu memoranduma. Još ništa konkretno nije urađeno. Očekuje se da kineska kompanija dostavi prijedlog trase i finansijsku konstrukciju. A osim toga, 100 kilometara autoputa ide kroz RS, a 30 kroz Federaciju BiH, no FBiH se nikada nije izjasnila o tome. Osim toga, gradnja bi mogla početi tek 2020. jer je potrebno pet godina da se napravi studija izvodljivosti i izvrši eksproprijacija. S obzirom na to da ništa konkretno nije urađeno, opći dojam je da je to bila predizborna priča.
• TE Stanari - Nakon privatizacije Rudnika uglja Stanari kod Doboja, kompanija EFT Energy Group, u vlasništvu Vuka Hamovića, počela je gradnju termoelektrane Stanari. Riječ je o projektu vrijednom 600 miliona eura. Kineska kompanija Dongfang Electric Corporation - DEC zadužena je za izgradnju elektrane, nabavku i instaliranje opreme. Dakle, po sistemu ključ u ruke. Ovo je kineskoj kompaniji prvi ovakav projekt u Evropi. Sredstva za izgradnju TE Stanari obezbijeđena su iz kredita od China Developmnet Bank najvećim dijelom, a u nešto manjim iznosima i od drugih komercijalnih banaka. Kapacitet TE Stanari, koja će ove godine biti puštena u probnu proizvodnju, a 2016. i u komercijalnu, jeste 300 megavata električne energije.

Zamjenski blok

• Blok 7 TE Tuzla - Vlada Federacije BiH i Izvozno-uvozna banka Kine sredinom decembra su u Beogradu zaključile su memorandum o razumijevanju o finansiranju projekta izgradnje Bloka 7 - 450 MW u TE Tuzla. Trenutno Exim banka provodi ocjenu projekta i aplikacije za kredit čiji je garantor Vlada FBiH. U narednom periodu zajednička radna grupa, čije je formiranje predviđeno potpisanim Memorandumom, radiće na usaglašavanju detalja ugovora o kreditu. Izgradnja Bloka 7 započeće nakon što Vlada FBiH i Parlament BiH daju saglasnost na ugovor o kreditu.
• Blok 7 je zamjenski kogeneracijski blok na lignit instalirane snage 450 MW i 270 MW toplotne energije. Planirana godišnja proizvodnja trebala bi dostići 2.756 GWh. Planirano je za gradnju Bloka 7 uložiti 1,4 milijarde KM, dok su ukupna ulaganja izgradnje novog Bloka skupa sa rudnikom 1,6 milijardi. Ovako velika investicija biće finansirana kroz projektno partnerstvo. Za preferiranog projektnog partnera izabran je konzorcij China Gezhouba Group Co Ltd. (CGGC - lider) i Guandong Electric Power Design Institute (GEDI) iz Kine, što je potvrdila i Vlada FBiH.