- Tuzlak Nebojša Stanojević voditelj tima Synergy Moon - Šalju raketu s roverom u orbitu - Ušli smo u finale: Prvi hrvatski satelit ide na Mjesec do kraja godine -
U finale natjecanja Google Lunar XPRIZE plasiralo se pet timova, uključujući i Synergy Moon, međunarodnu ekipu astronautičkih entuzijasta u kojem je dvadesetak Hrvata, priopćili su jučer organizatori za jutarnji.hr. Natjecanje Google Lunar XPRIZE s fondom nagrada od 30 milijuna dolara najavljeno je u rujnu 2007. godine kako bi se potaknulo znanstvenike, inženjere i poduzetnike diljem svijeta da unaprijede robotsko istraživanje svemira.
- Iznimno motivirani
Da bi neki tim pobijedio u natjecanju za Google Lunar XPRIZE, mora biti privatno financiran, a zadatak mu je da lander s roverom meko spusti na Mjesečevu površinu, na kojoj on zatim treba prevaliti udaljenost od najmanje 500 metara te o tome poslati na Zemlju video visoke rezolucije. Sve to mora se dogoditi prije zaključenja natjecanja 31. prosinca 2017. godine. Osim Synergy Moona, u završnicu natjecanja, poznatog i kao Mjesec 2.0, plasirali su se izraelski tim SpaceIL, američki Moon Express, indijski Teem Indus te japanski HAKUTO.
- Iznimno smo motivirani, a naš međunarodni tim, koji sada broji oko 200 ljudi iz oko 15 zemalja, namjerava poslati raketu s roverom za Mjesec 1. prosinca ove godine - rekao nam je Nebojša Stanojević, voditelj tima Synergy Moon. Taj Tuzlak s Amerikancem Kevinom Myrickom utemeljio je Synergy Moon 2009. godine.
- Amaterske osnove
U misiji će Synergy Moon koristiti raketu NEPTUNE 8 Interorbital Systemsa, koja će ponijeti lander i najmanje jedan rover na Mjesečevu površinu. Lansiranje će se obaviti s pučine Tihog oceana zapadno od obale Kalifornije. Zanimljivo je da se jedan od dvaju rovera, vozila težine 4,5 kilograma koja se trebaju spustiti na površinu Mjeseca, dovršava u Astronomskoj udruzi Vidulini u Istri uz suradnju stručnjaka iz Hrvatske. Drugi rover dovršava astronomska udruga Plejade iz Tuzle.
- Dosad je, u posljednjih osam godina, koliko tim sudjeluje u tom natjecanju, kao jedan od trideset timova koliko ih je tu bilo u jednom trenutku, ponešto sumnjičavosti bilo u načinu kako naš tim funkcionira, za razliku od svih drugih. Mi funkcioniramo kao mreža, na amaterskim osnovama. Svaki čvor u toj mreži dobrovoljno je prihvatio da samostalno ostvari dio projekta. Tehnički, posao gradnje rovera u Hrvatskoj te drugoga u Tuzli, u Bosni i Hercegovini, objektivno je najmanje zahtjevan i najmanje skup dio projekta. I to je nešto što mi možemo ostvariti - rekao nam je poznati popularizator znanosti Miroslav Ambruš Kiš. On je u timu Synergy Moon od listopada 2009. godine, a trenutačno je voditelj istraživanja.
- Nije samo hrvatski dio tima, upravo zbog tog načina funkcioniranja, bio podložan skepsi. Još je više rezervi bilo prema Interorbital Systemsu koji u našem projektu ima ulogu “prijevoznika”. Njihov koncept pogona budio je jake sumnje promatrača, a ni razvoj događaja s financiranjem nije im išao u prilog da se na miru i na vrijeme ostvare svi razvojni “miljokazi”.
- Prijevoznici u bankrotu
Ostali timovi računaju, ili su računali na vanjskog “prijevoznika”, kojeg, dakako, treba platiti. Neki su se timovi u posljednje vrijeme, i s velikim budžetima, koncentrirali samo na to da osiguraju novac za takav let. Nekima su “prijevoznici” bankrotirali. Drugi, na koje se računalo, pokazalo se, više nemaju termina u zadanom roku. Zato smo posebno sretni jer među rijetkima ostajemo u natjecanju. Uz veliki rizik, ali ipak smo finalisti. I zato to doživljavamo i kao priznanje - zaključio je Ambruš Kiš.
jutarnji.hr
26.1.2017. godine
