Opasnost od porasta temperatura
Budući utjecaji klimatskih promjena ogromni
Ukoliko se ne poduzmu dodatne radnje te globalna temperatura poraste za 3.5 stupnjeva Celzija, klimatske štete diljem EU mogle bi iznositi najmanje 190 milijardi eura uz neto gubitak 1.8% BDP-a, navodi se u novoj studiji JRC-a (the European Commission's Joint Research Centre). Ukoliko se pak nastavi sa provođenjem politika smanjenja stakleničkih plinova, porast temperatura zadržao bi se ispod 2 stupnja Celzija, dok bi se utjecaji klimatskih promjena smanjili za 30 posto. Nekoliko vremenski povezanih ekstrema moglo bi se udvostručiti u narednim desetljećima. Kao posljedica, broj smrtnih slučajeva zbog vrućina mogao bi dosegnuti oko 200.000, dok bi troškovi šteta od poplava mogli prijeći 10 milijardi eura, a u južnoj Europi očekuje se nestanak 8.000 četvornih kilometara šuma uslijed požara. Ove ekonomske procjene temelje na scenarije u kojem se stanje klime krajem stoljeća primjenjuje na trenutno socioekonomsko stanje u EU, a rezultati su povezani uz nepoduzimanje mjera za smanjenje globalnog zagrijavanja. U projekt je također uključen scenarij u kojem se provode jake politike smanjenja emisija stakleničkih plinova, a porast temperatura zadržava ispod 2 stupnja Celzija. U ovom slučaju, utjecaji klimatskih promjena će se smanjiti za 60 milijardi eura to jest za 30%. Osim toga, neki značajni biofizički utjecaji će također biti znatno smanjena: izgorene površine mogle bi se prepoloviti, a smrtnost bi se smanjila za 23000 klimatski povezanih smrtnih slučajeva godišnje. JRC je analizirao utjecaj klimatskih promjena u devet različitih sektora: poljoprivreda, rijeka, obala, turizam, energetika, suša, šumski požari, prometna infrastruktura i ljudsko zdravlje. Izvješće također uključuje i pilot studiju o prikladnosti staništa šumskih vrsta drveća. Očekivani biofizički utjecaji poput smanjenja poljoprivrednih prinosa, riječnih poplava, gubitka prometne infrastrukture integrirani su u ekonomski model kako bi se procijenile posljedice u pogledu dobrobiti kućanstava. Rezultati također potvrđuju zemljopisno neuravnotežene raspodjele promjena šteta uzrokovanih klimatskim promjenama. Za potrebe ovog istraživanja, Europska unija je podijeljena na pet regija. Studija je identificirala kako će južna Europa i južni dio srednje Europe snositi najveći dio tereta (-70%), dok će regija sjeverne Europe doživjeti najmanje gubitke (-1%). Međutim, u izvješću se također pokazuje kako će utjecaji u jednoj regiji imati prekogranične učinke na drugom mjestu. Na primjer, gubitak blagostanja zbog porasta razine mora u sjevernom dijelu središnje Europe ili poljoprivredni gubici u južnoj Europi imati će učinak prelijevanja na cijelu Europu zbog ekonomske međupovezanosti.
