Ako je suditi prema mišljenju pojedinih eksperata, akcija masovne kupovine proizvoda Dite kroz kampanju putem društvenih mreža može se kopirati na druge firme, ali s druge strane sam model buđenja firme nije snažan kao što se čini. Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Muris Čičić smatra kako su puno bitnije stvari previđene te da se trenutno dešava jedna "bajkovita priča" koja zapravo nema smisla. "To što se radi je dokaz koliko se javnost slabo informiše. Društvene mreže su i podrška, ali i problem, jer se tu može javiti ko hoće i o ekonomiji može pričati i ko ima i ko nema veze s njom. Dita je žalostan slučaj koji traje dugi niz godina i ja se pitam što se ovo nije uradilo ranije? Ali ni ovo nije nikakav model. Stečajni upravnik je našao neke sirovine, podržale ga neke distributivne kuće i sad sve izgleda kao bajka. Meni je žao jer se stvara slika da je moguće ovim rješenjima pokrenuti proizvodnju", rekao je Čičić za Klix.ba dodavši da trenutni zamah kupovine ne može trajati vječno. "Šta nakon kupovine 2-3 deterdženta? Šta ako ne valja i ako je konkurencija bolja? Ja ću prvi kupiti njihove proizvode iz patriotskih razloga, ali ova priča je šuplja ko švicarski sir!", rekao je Čičić. On je naglasio i problematiku same prirode trenutnog pokretanja proizvodnje koja je za Čičića izuzetno sumnjiva. "Ko je pokrenuo proizvodnju i sa kojim novcem? Ko je platio sirovinu, ko je platio struju, ko je platio vodu i ko će platiti radnike? Da bi se nešto pokrenulo morate imati impute, morate imati kapital. Mašine ako su stajale 7-8 godina morate ih popraviti, a ko ih je popravio? Stečajni upravnik je pokrenuo tu proizvodnju, radnici nisu jer bi oni to uradili davno da su mogli. Ovaj slučaj zaslužuje ozbiljniju analizu i neko mora otići tamo i ispitati ko je zapravo sve pokrenuo", rekao je Čičić objasnivši da je medijska slika akcije potpuno pogrešna. "Ja ovo ne bih rekao da ovo ne stvara presedan i uvjerenje da se radi o tome kako je zločesta vještica uzrokovala gašenje tvornica. To ne ide tako i ovakav model Dite ne postoji i nije moguć. Romantična priča koja nas sve dira emotivno je nemoguća na način kako se prezentuje javnosti", zaključio je Čičić.

    Akcija na Facebooku

Predsjednica Samostalnog sindikata hemije i nemetala BiH Kata Iveljić ima blaži pogled na stvari i ona smatra kako Ditin model pokretanja proizvodnje može biti kopiran na druge posrnule firme, ali uz određene uslove. "Dita je u problemu i svi smo se fokusirali na nju. Ona nikada nije trebala doći u ovu situaciju. Da je bilo dobro volje vlasti ona nikada ne bi došla u ovakvo stanje. S obzirom na to kakav je bio odnos države u posljednjih 15 godina, i da se uvozio deterdžent koji prevazilazi potrebe građana BiH, kako je onda jedna takva kompanija mogla opstati?", pita se Iveljić koja pozitivno gleda na kampanju na krilima medija i društvenih mreža. "Ono što je pozitivno i zbog čega kažemo da će Dita opstati jeste probuđena svijest građana i politike da zaštiti domaću proizvodnju i radna mjesta. To nas je ohrabrilo, a pogotovo potražnja Ditinih proizvoda. Primjena recepta Dite na neka druga preduzeća zavisi od toga imaju li tržište, jer nema firme koja će pasti ako ima tržište. Zavisi i od toga kojom se proizvodnjom bavi i koliko je za nju zainteresovana šira zajednica", zaključila je Iveljić.

Aktivnosti na planu finansijske konsolidacije Rudnika soli Tuzla bile su tema sastanka premijera Tuzlanskog kantona Bege Gutića i Ministra industrije, energetike i rudarstva TK Srđana Mićanovića sa direktorom Rudnika Amirom Sušićem i Franom Josipovićem izvršnim direktorom za finansijske poslove. Kako je rečeno, trenutno se vode aktivnosti na tzv pretvorbi dugovanja u kapital preduzeća, za što je premijer Gutić izrazio podršku, te istakao da je Rudnik soli Tuzla pozitivan primjer finansijske konsolidacije. Inače, na osnovu podataka i proizvodnih rezultata Rudnika soli „Tuzla“, može se konstatovati da je ovo privredno društvo u 2014. godini ostvarilo veću proizvodnju za 5%  u odnosu na 2013. godinu. Također, za razliku od ostalih privrednih društava sa većinskim državnim kapitalom koja su u 2014. godini ostvarila gubitke Rudnik je u 2014. godini ostvario dobit. Međutim ostvareni dobitak  Rudnika soli „Tuzla“ u 2014. godini znatno je manji u odnosu na dobitak ostvaren u 2013. godini. Ipak može se konstatovati da je Rudnik soli Tuzla na dobrom putu oporavka, ali da mu je ipak povremeno potrebna podrška nadležnih institucija, rečeno je na sastanku.

Na stečajnom ročištu Industrije deterdženata „Dita“, na kojem je stečajni upravnik Hajrudin Kunalić utvrđivao (ne)opravdanost potraživanja povjerilaca od „Dite“ kao neosnovana, odnosno zastarjela, ocijenjena su potraživanja „Lore“ i marketinške agencije „Fabrika“, piše Slobodna Bosna. Naime, većinski vlasnik tvornice „Dita“ Haris Abdurahmanović od firme koju je finansijski upropastio preko svoje sarajevske firme „Lora“ potraživao je 4,5 miliona KM. Stečajni upravnik Kunalić potraživanje „Lore“ odbacio je zbog zastare, kao i potraživanje „Fabrike“ od 300 hiljada KM, što su uposlenici „Dite“, koji su u finansijskoj konstrukciji biznismena Abdurahmanovića trebali biti kolateralna šteta, popratili gromoglasnim aplauzom, navodi SB.

Vlada TK donijela je Zaključak kojim prihvata Informaciju Ministarstva industrije, energetike i rudarstva o poslovanju privrednih društava sa većinskim državnim kapitalom iz resorne oblasti Ministarstva za 2014. godinu sa prijedlogom mjera za svako privredno društvo pojedinačno. Dokumentom je obuhvaćeno osam privrednih društava i to "TTU" Tuzla, "Livnica" Tuzla i Bosnia valves Tuzla, Koksno Hemijski kombinat "KHK" Lukavac, "Elektromontaža "Tuzla, Fabrika obuće "AIDA" Tuzla, "Polet" Tuzla, Rudnik soli "Tuzla" Tuzla, "Rudnici nemetala" Kladanj. Sva privredna društva, osim Rudnika soli „Tuzla“ d.d. Tuzla, nalaze se u veoma složenoj ekonomskoj situaciji čime se dodatno usložnjava nepovoljna privredna klima, socijalna problematika te ugrožava razvoj industrije na području Tuzlanskog kantona. Ova privredna društva zapošljavaju ukupno 879 radnika, od kojih je 30 ispunilo uslove za penzionisanje sa 31.12.2014. godine. Pregled stanja u privrednim društvima urađen je na osnovu dostavljenih izvještaja o poslovanju istih i podataka ministarstva. Ukupan prihod za analizirana društva za 2014. godinu iznosi 20.880.645 KM što je za 4.546.252 KM ili za 18% manje u odnosu na 2013. godinu. Sva društva su ostvarila gubitak koji iznosi 5.449.085 KM, izuzev Rudnika soli „Tuzla“ koji je u 2014. godini ostvario dobitak. Međutim ostvareni dobitak Rudnika soli „Tuzla“ u 2014. godini znatno je manji u odnosu na dobitak ostvaren u 2013. godini. privrednim društvima, izuzev u Rudniku soli „Tuzla“ nije došlo do novih upošljavanja. U poređenju sa 2013. godinom došlo je do smanjenja broja zaposlenih za 7%, a jedan od razloga smanjenja je i određeni broj radnika koji su stekli uslove za penzionisanje. Ukupna dugovanja po osnovu doprinosa i poreza u 2014. godini iznose 60.308.129 KM što je za 5.082.196 KM više u odnosu na 2013. godinu. Najveći dio dugovanja odnosi se na doprinose za PIO 21.639.850 KM.